U povodu 500. godišnjice smrti velikog europskog humanista i oca hrvatske književnosti Marka Marulića (18. kolovoza 1450. – 5. siječnja 1524.), Vlada Republike Hrvatske proglasila je 2024. godinu Godinom Marka Marulića.
Marko Marulić hrvatski je književnik i humanist. Zbog svog izuzetnog književnog i životnog rada smatra se ocem hrvatske književnosti. Budući da je većinu djela napisao na latinskom jeziku, najčešće se potpisivao kao Marcus Marulus Spalatensis ili Marcus Marulus Delmata tj. Marko Marulić Splićanin i Marko Marulić Dalmatinac. Marulić je napisao mnogo djela i na hrvatskom jeziku, što tada nije bio običaj, te se na njih potpisivao prezimenom svoje obitelji Pečenić.
Marko Marulić je završio humanističku školu u rodnom Splitu. Pretpostavlja se da je nakon toga studirao u Padovi, koja je tada bila jedno od sveučilišnih središta u ovom djelu Europe i da je studirao pravo, ali to se ne zna sigurno.
Marko Marulić rođen je u Splitu 1450. godine, gdje je i odrastao. Otac mu je bio Nikola, a majka Dobrica Alberti. Njegova obitelj bila je plemićka s obje roditeljske strane. Obiteljsko prezime bilo im je Pečenić (ili Pecenić), ali su ga, po tadašnjem humanističkom običaju, latinizirali u Marulus tj. Marulić.
Marko Marulić bio je najstariji, a imao je još petero braće i dvije sestre. Njegov način života neki su opisivali kao raskalašeni, ali neki izvori kažu da je živio veoma skromno. Ipak, zna se da je za života uvelike pomagao hrvatskim knezovima u borbi protiv Turaka, tadašnjih najvećih neprijatelja Dalmacije.
Marulić je dio života proveo na Šolti, te je s vremena na vrijeme putovao u Rim u i Veneciju. Za života je Marulić prijateljevao s mnogim značajnim ličnostima toga doba, među kojima su i Juraj Šižgorić, Nikola Marcelli, Bartolomeo Meruda i mnogi drugi. Umro je 1524. godine u rodnom Splitu.
Osim što se bavio književnošću i pisanjem, Marko Marulić bio je i ispitivač te notar, tj. bilježnik. U arhivama su pronađeni dokumenti u kojima se Marulić spominje kao gradski sudac, svjedok, tužitelj, izvršitelj oporuke i zastupnik u parnicama, što je potvrda da se bavio pravničkim poslovima.
Zbog njegovih književnih radova koje je pisao i na hrvatskom jeziku, Marulića se i danas naziva ocem hrvatske književnosti. Bio je pjesnik, a nazivali su ga učenim pjesnikom i kršćanskim pjesnikom – poeta doctus i poeta christianus. Marulićevu poznatu biografiju nazvanu “Vita Marcii Spalatensis” napisao je na latinskom njegov suvremenik Frano Božićević Natalis.
Prvi Marulićev rad kojem se zna godina kada je napravljena je njegova pjesma “Epitaphium Georgii et Perinae” iz 1464. godine. Njegovo najznačajnije djelo za hrvatsku književnost zasigurno je ep “Judita”, veoma važno, između ostaloga i zbog toga što je ispjevano na hrvatskom (i čakavskom) jeziku. “Judita” je ep napisan 1501. godine, a objavljen dvadeset godina kasnije. Sastoji se od 2126 dvostruko rimovanih dvanaesteraca i prevedena je na mnoge svjetske jezike.
Libar Marka Marula Splićanina
u kom se uzdarži ištorija svete udovice Judit
u versih harvacki složena
kako ona ubi vojvodu Oloferna
po sridu vojske njegove
i oslobodi puk izraelski
od velike pogibil
Knjiga Marka Marulića Splićanina
u kojoj se nalazi pripovijest o svetoj udovici Juditi,
složena u hrvatske stihove,
o tome kako je ona ubila vojvodu Holoferna
usred njegove vojske
i spasila izraelski narod
od velike pogibelji
Judita odrubljuje glavu Holofernu slika je talijanskog slikara Caravaggia inspirirana biblijskim motivom, naslikana 1599. godine.
Osim ovog djela, Marulićevom značajno djelo na materinjem jeziku je i poema “Suzana”, napisana u 780 stihova.
Danas se jednim od najpoznatijih Marulićevih djela na latinskom jeziku smatra “Davidijada”, junačko-povijesni ep s religioznim značajkama. Napisan je u 14 knjiga i sastoji se od 6765 heksametara, a sve po uzoru na Vergilija. Jedno od njegovih najprevođenijih djela na latinskom je zbirka “Pouke za čestit život po primjerima svetaca” iz 1498. godine, napisana u 6 knjiga. Ova zbirka sadrži priče, anegdote, religiozne i moralne poduke inspirirane Biblijom. Zbirka je već za Marulićeva života bila prevođena na mnoge svjetske jezike, među kojima je i japanski te se tiskala čak šezdeset puta, od kojih su četiri bila za Marulićeva života.
Značajno je i njegovo djelo “Evanđelistar”, također moralistička rasprava napisana u sedam knjiga. Napisana je oko 1480. godine i tiskana preko šezdeset puta. Marulić je bio veliki borac protiv Turaka, a borbe Hrvata s tim neprijateljem opisao je u svojoj poznatoj pjesmi “Molitva suprotiva Turkom”.